Čuvari slavenskog nasljeđa
Rastislav Morav i Anastasija su autori i pokretači projekta Slaweniska Dela – obrazovne inicijative posvećene istraživanju, očuvanju i popularizaciji slavenske kulture, jezika i povijesti.
Rastislav Morav
Anastasija
Rastislav je strastveni istraživač slavenske civilizacije, mitologije i zajedničkih korijena slavenskih naroda. Njegov rad povezuje znanstvenu točnost s dubokim poštovanjem prema nasljeđu predaka, s ciljem da približi slavensku povijest suvremenom čovjeku i potakne osjećaj zajedništva među Slavenima.
Anastasija je magistar filologije (smjer rusistika) i popularizator povijesti slavenskih jezika. Nakon što je savladala više slavenskih jezika – ruski, slovački, slovenski i hrvatski – posvetila se podučavanju i buđenju interesa za slavensku jezičnu i kulturnu bliskost.
Rastislav Anton
Zovem se Rastislav Anton. Već više od petnaest godina bavim se istraživanjem Slavena kako s vidika povijesti, tako i s vidika narodoslovlja, čovjekoslovlja, poredbenog slavenskog jezikoslovlja, rodoslovlja, genetike i drugih. Za to vrijeme stekao sam obrazovanje s područja poredbenog slavenskog jezikoslovlja (dipl. prim. slav. j.) , bogoslovlja (dipl. teol. štud.) i povijesti (mag. hist). Svoje obrazovanje dobio sam na Sveučilištima u Ljubljani, Zagrebu, Lublinu, Petrogradu, Lozenu i Bratislavi. U sklopu toga s velikim zadovoljstvom pohađao sam i razna predavanja s područja starinoslovlja, čitao ozbiljne znanstvene radove s područja narodoslovlja i uljudbenog čovjekoslovlja ili etnologije i kulturne antropologije ali i lijepu književnost. Ostvario sam i svoj san te u želji da razumijem Slavene naučio sve slavenske jezike, naravno na različitim razinama. Svoje znanje prenosio sam i drugima neslužbeno i službeno u okviru privatnog obrta Slovanska beseda s.p. Tako sam druge Slavene učio poljski, hrvatski, slovenski i ruski te se bavio prevođenjem. Surađivao sam u projektu međuslavenskog džepnog rječnika: Među Slavenima, u izdanju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani. U Ljubljani sam diplomirao temom Juraj Križanić u historiografiji. Diplomski studij sam završio obranom rada: Slavenski identiteti u kronikama razvijenog srednjeg vijeka dok doktorski rad pišem na sličnu temu: Slavenska samobitnost u pripovjednim vrelima od XIV. Do XVI. stoljeća Na slavenske teme objavio sam, u okviru doktorskog studija, nekoliko članaka (prvenstveno o općeslavenskoj samobitnosti): Ranosrednjovjekovna osnova panonsko-slavenske samobitnosti, Slaveni Popa Dukljanina i Tome Arhiđakona, Razvoj slavenske samobitnosti u južnoj Panoniji do kraja XVI. Stoljeća.
Nakon svega toga, duboko sam uvjeren da smo Slaveni međusobno mnogo bliži nego što se to možda na prvi pogled čini. Spajaju nas zajednički korijeni, uljudba ili kultura, jezici, način razmišljanja i još mnogo drugoga. Sada želim dobivena znanja i spoznaje dijeliti i s vama.
Anastasija
Zovem se Anastasija. Po obrazovanju sam magistar filologije (smjer rusistika), popularizator povijesti slavenskih jezika.
Zanimanje za povijest jezika probudilo se kod mene još u školi, zato je studij na fakultetu donosio posebno zadovoljstvo. Bila sam među aktivnim studentima: pjevala sam u folklornom ansamblu, sudjelovala u folklornim i dijalektološkim ekspedicijama, upoznavala se s južnoruskima narječjima i narodnom kulturom.
Moja ljubav prema slavenskim jezicima probudila se nakon učenja češkog i slovačkog jezika. Nakon putovanja u Slovačku na ljetnu školu slovačkog jezika i upoznavanja tamo s drugim Slavenima, poželjela sam naučiti sve slavenske jezike. To “međuslavensko” druženje pokazalo mi je, koliko smo slični. Povezuje nas zajedničko porijeklo, i to se osjeća čak i danas.
Moje obrazovanje na magistarskom studiju je stoga i bilo je posvećeno proučavanju slavenskih jezika. Bila sam na stažiranju u Slovačkoj i Sloveniji, savladala slovački i slovenski te prešla na učenje hrvatskog. Moje znanstveno djelo bilo je posvećeno poredbenom istraživanju temporalne leksike u ruskom i slovenskom jeziku.
Nakon završetka sveučilišta bavila sam se podučavanjem ruskog, slovenskog, slovačkog i hrvatskog jezika.
Danas sam suautorica obrazovnog YouTube-kanala Slaweniska dela. Zadatak moje djelatnosti – probuditi u društvu zanimanje za slavenske jezike i njihovu povijest, pokazati, koliko smo bliski jedni drugima.
